Sinjska alka

Sinjska alka je ime hrvatske viteške igre koja se svake godine izvodi u hrvatskom gradu Sinju na godišnjicu pobjede nad turskim osvajačima iz 1715. kada je 500 hrvatskih vojnika iz Sinja uspjelo odbiti navalu vojske Mehmed-paše koja je brojala 60.000 vojnika.

Alka je viteško nadmetanje gdje jahač na konju u punom trku mora proći trkalištem dužine 160 m, (tolerira se vrijeme do 13 sekundi) te pokušava kopljem pogoditi središte malog željeznog kruga koji se zove alka, a koji se nalazi na visini od oko 3,2 m iznad tla. Alka se sastoji od dva koncentrična kruga, gdje je manji krug veličine 3,5 cm, a veći 13,3 cm. Krugovi su međusobno spojen s tri kraka koji vanjsku kružnicu dijele na tri jednaka polja. Cilj igre je skupiti što više bodova u tri pokušaja.

Vrijednost pojedinih polja je različita te gornje polje iznad malog kruga vrijedi 2 boda, dok donja polja lijevo i desno donose po 1 bod. Pogodak u mali krug donosi tri boda. Kako su polja različite vrijednosti iz lokalnog narječja proizašli su i posebni nazivi za njih. Pogodak u donja dva polja velikog kruga naziva se "u jedan", pogodak u gornje polje velikog kruga naziva se "udva", dok se pogodak u mali krug naziva "u sridu". No ako se i ne pogodi alka, ukoliko je alkar kopljem dodirnuo alku, kaže se "uništa", dok ako alka ostane netaknuta, kaže se "promašio".

Svaki pogodak "u sridu" uz samog alkara koji je pogodio, slavi i cjelokupno gledateljstvo, jer smisao samog nadmetanja nije samo pobjediti ostale takmace, već zbog same težine zadatka, pogoditi što veći broj srida uopće, što iziskuje veliku vještinu i umjeće alkara u rukovanju kopljem, upravljanju konjem i oštrom oku. Svaki pogodak "u sridu" slavi se oglašavanjem limene glazbe, te pucnjima iz "mačkula" - starinjskog topa.
Alka se koristila u 17. i 18. stoljeću kao vojnička vježba za konjicu koja su nosila koplja, slične igre održavaju se i u drugim krajevima Hrvatske (poznata je "Trka na prstenac") i Europe gdje postoji konjanička tradicija.